Scroll to top
en hr

”Jačanje europske suradnje za zaštitu kulturne baštine od rizika”

27, veljača, 2020

09:00

Lazareti

Konferencija

''Jačanje europske suradnje za zaštitu kulturne baštine od rizika''

27.02.2020.

U LAZARETIMA održana konferencija
”Jačanje europske suradnje za zaštitu kulturne baštine od rizika”

Ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek otvorila je konferenciju „Jačanje europske suradnje za zaštitu kulturne baštine od rizika“, koja se održava u okviru predsjedanja Vijećem EU, u četvrtak, 27. veljače 2020. godine, u Dubrovniku u prostorima Lazareta –Dubrovačka baština d.o.o.
Istaknuvši kako je jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem EU u području kulture očuvanje kulturne baštine, ministrica je dodala kako je potrebno usmjeriti napore prema osnaživanju mehanizama upravljanja rizicima u području kulturne baštine kako bi je sačuvali za buduće generacije.
Ministrica je istaknula kako nije slučajnost da se Konferencija održava upravo u Dubrovniku jer je to grad koji je proživio nekoliko velikih kriza u posljednja četiri desetljeća. Govoreći o promjenama koje imaju utjecaj na kulturnu baštinu uslijed prirodnih katastrofa i opasnosti koje su rezultat ljudskog djelovanja te neminovnih klimatskih promjena, ministrica je istaknula kako je u upravljanju rizicima neizostavno suradničko odlučivanje. Dodala je i kako je potrebno prilagoditi naše pristupe koji će omogućiti potrebne životne standarde, uključujući energetsku učinkovitost i druge.
Ministrica je istaknula i kako je svijest o ugroženosti kulturne baštine dodatno potaknuta recentnim stradanjima kulturnih spomenika i mjesta što je dovelo do preispitivanja spremnosti na djelovanje u izvanrednim okolnostima te potrebe jačanja europske suradnje. Podsjetila je i kako je Hrvatska u Domovinskom ratu bila suočena s konzervatorskim izazovima u obnovi gradova, pri čemu su stradali pojedini spomenici na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine. Na obnovi spomenika surađivali su hrvatski i inozemni stručnjaci te hrvatsko iskustvo služi kao primjer isplanirane i dokumentirane obnove u teškim okolnostima, a aktualizira se i pitanje primjene međunarodnih konvencija.
Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković osvrnuo se na osnovne rizike za gradove s kulturnom baštinom – prekomjerni turizam i urbanizaciju. Izložio je i osnovne smjernice strateškog projekta upravljanja destinacijom „Poštujmo Grad“. Istaknuo je kako postizanje održivosti u upravljanju destinacijom nije lak zadatak te dodao kako je cilj zadržati turizam kao glavni generator gospodarstva, ali istovremeno postići održivost i zaštitu vrijedne baštine pod zaštitom UNESCO-a te unaprijediti kvalitetu života lokalnog stanovništva.

Sudionike konferencije pozdravila je i zamjenica župana Dubrovačko-neretvanske županije Žaklina Marević te istaknula kako je Dubrovnik prepoznatljiv po svojoj kulturnoj i povijesnoj baštini. Dodala je i kako su upravo izazovi s kojima se susreću svakoga dana poticaj da se u radu i djelovanju velika pozornost posveti upravo upravljanju, zaštititi kulturne baštine i načinima podizanja svijesti o važnosti ove teme.
Voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev istaknuo je kako baština nikad nije bila suočena s tako ozbiljnim izazovima kao što su klimatske promjene, prirodne katastrofe i šteta koje su rezultat ljudskog djelovanja te kako se u takvim slučajevima primjenjuju EU mehanizmi očuvanja baštine. Također je uputio poruku europske povjerenice za inovacije, istraživanja, kulturu, obrazovanje i mlade Marije Gabriel, koja je poručila kako je glavna svrha osigurati zaštitu kulturne baštine kako bi ju sačuvali za iduće generacije koje tek dolaze.
Konferencija je nastavljena panelom „Jesmo li spremni? Napredak u politikama i nove perspektive u spremnosti na djelovanje i prevenciji rizika“ koji je moderirao nezavisni stručni konzultant u kulturi Robert Palmer. Razgovaralo se o stanju pripremnih strategija na nacionalnoj, međunarodnoj i europskoj razini, posebice vezano uz uključivanje zaštite kulturne baštine u upravljanje rizicima, planovima prilagodbe te mjerama smanjenja i otklanjanja rizika, predstavljeni su i primjeri učinkovite suradnje s ciljem prevencije i smanjenja štete.
Uz direktora za kulturu i hitne situacije UNESCO-a Lazarea Eloundoua Assomoa izlagala je i posebna savjetnica ministrice kulture Helenske Republike Maria-Xeni Garezou, zatim iz radne skupine za klimatske promjene i baštinu, ICOMOS Andrew Potts, voditeljica projekata na programu Prva pomoć i otpornost za kulturnu baštinu u krizno doba ICCROM Aparna Tandon, predsjedateljica INTERCOM-a Međunarodnog odbora za upravljanje muzejima, ICOM Goranka Horjan i ravnatelj „Raymond Lemaire“ međunarodnog centra za konzerviranje i predsjedatelj UNESCO-ovog Odbora za preventivno konzerviranje, nadzor i održavanje spomenika i mjesta Koenraad Van Balen.
Nakon panela uslijedilo je izlaganje arhitekta-konzervatora i voditelja projekata kulturne baštine „Reconstruction of cultural heritage – Dubrovnik issues“ Matka Vetme i obilazak izložbe „Dubrovnik – A Scarred City u Lazaretima“.
U okviru stručne konferencije „Jačanje europske suradnje za zaštitu kulturne baštine od rizika“, koja se održava u okviru predsjedanja Vijećem EU, održana je završna rasprava u petak, 28. veljače 2020. godine, u Dubrovniku u prostoru Lazareta kojima upravlja Dubrovačka baština.
Drugoga dana konferencije nastavljena je rasprava u okviru panela „Izgradnja kapaciteta za djelovanje i obnovu, II. dio: Prirodni rizici i klimatske promjene“, a održana je i završna rasprava „Upravljanje rizicima u kulturnoj baštini: očuvanje zajedničkih vrijednosti“ te su doneseni zaključci.
Na panelu „Izgradnja kapaciteta za djelovanje i obnovu, II. dio: Prirodni rizici i klimatske promjene” razgovaralo se o rastućem utjecaju klimatskih promjena na kulturnu baštinu (promjene temperature, padalina, podzemnih voda, razine mora) koje se pripisuju izravno ili neizravno aktivnostima čovjeka, kao i prirodnih katastrofa poput potresa, požara, poplava i podizanja razine mora. Takve promjene pridonijele su potrebi za uspostavom mjera zaštite u skladu sa suvremenim znanjima i tehnologijama te zahtijevaju organiziranu i koordiniranu suradnju svih dionika: vlasti na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, stručnjaka iz raznorodnih sektora te međunarodne podrške.
Veliku ulogu u učinkovitom upravljanju rizicima u ovome slučaju igra i obrazovanje, ne samo stručnjaka i razvoja njihovih vještina, već i javnosti jer je redovno održavanje graditeljske baštine jedan od ključnih koraka u prevenciji štete. U smislu prevencije potrebno je uložiti napore u dokumentiranje i istraživanje baštine te provođenje strukturnog ojačavanja građevina, kao i očuvanju najmanjih ostataka originala i prevenciji daljnje strukturne štete. Naglašena tema bila je razmišljanje o najboljem načinu obnove: izvornim materijalima i tehnikama ili upotrebom suvremenog jezika i materijala.
Moderatorica panela bila je viša arhitektica iz Odjela za nepokretnu baštinu iz Irske Jacqui Donnelly, a izlagali su voditeljica Finskog zavoda za kulturnu baštinu Ulla Salmela, načelnica iz Historic Environment Scotland Joann Russell, s Dunavskog sveučilišta Krems u Austriji Anna Kaiser, profesor Sveučilišta u Ateni i član supsidijarnog tijela za primjenu UN-ove konvencije Framework Convention on Climate Change Constantinos Cartalis te načelnik Sektora za smanjenje rizika od katastrofa iz Ministarstva unutarnjih poslova RH Dražen Štajduhar.
Zaključci i završna rasprava održana je u okviru zadnjeg panela „Upravljanje rizicima u kulturnoj baštini: očuvanje zajedničkih vrijednosti“ koji je moderirao pomoćnik ministrice kulture dr. sc. Nine Obuljen Koržinek Davor Trupković. Na panelu je izlagala načelnica Sektora za kulturne politike DG EAC Europske komisije Catherine Magnant, zatim direktor za kulturu i hitne situacije iz UNESCO-a Lazare Eloundou Assomo, glavna tajnica Europe Nostra Sneška Quaedvlieg-Mihailović, iz radne skupine za klimatske promjene i baštinu ICOMOS-a Andrew Potts te iz Nacionalnog centra za audiovizualnu umjetnost Ministarstva kulture Luksemburga Patrick Dondelinger.
Na završnoj raspravi saželi su se naglasci konferencije te pružile smjernice za buduće djelovanje i nadolazeće projekte. Naglašena je važnost jačanja suradnje u provođenju dugoročne vizije upravljanja i zaštite kulturne baštine, koja će se temeljiti na održivim strategijama razvoja i uključivanju lokalnog stanovništva, podizanju razine svijesti javnosti te obrazovanja mladih, jačanju razmjene znanja i praksi među stručnjacima u području zaštite kulturne baštine – navodi se među ostalim na web stranici www.min-kulture.hr.
Konferencija „Jačanje europske suradnje za zaštitu kulturne baštine od rizika“ održala se u organizaciji Ministarstva kulture uz potporu Europske komisije, Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije.