{"id":5669715,"date":"2025-07-27T18:06:51","date_gmt":"2025-07-27T18:06:51","guid":{"rendered":"https:\/\/dubrovackabastina.com\/?page_id=5669715"},"modified":"2025-07-30T05:33:58","modified_gmt":"2025-07-30T05:33:58","slug":"lazareti-monografija","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/dubrovackabastina.com\/?page_id=5669715","title":{"rendered":"Lazareti kroz povijest"},"content":{"rendered":"[vc_row full_width=”stretch_row”][vc_column][vc_empty_space height=”90px” el_class=”norebro-phone-space”][\/vc_column][\/vc_row][vc_row full_width=”stretch_row”][vc_column width=”2\/3″]
\n\t\n\t\n\t\n\t

\n\t\tLazareti\u2013 Dubrova\u010dka karantena i trgova\u010dko srce Mediterana\t<\/h3>\n\n\t\t\t
<\/div>\n\t\n\t\t\n<\/div>[vc_empty_space height=”10px”][vc_single_image image=”5669552″ img_size=”full” alignment=”center”][vc_empty_space height=”10px”]
\n\n\t
\n

Na samom pragu Starog grada Dubrovnika, uz isto\u010dni ulaz s Plo\u010da, smjestio se jedinstveni kompleks Lazareta, svjedok jednog od najnaprednijih zdravstvenih sustava svoga vremena – najbolje o\u010duvana karantena na Mediteranu. No Lazareti nisu samo zidine \u2013 oni su mozaik iznimne povijesti, smjelih odluka i dubrova\u010dke mudrosti.<\/p>\n

Povijest Lazareta se\u017ee u doba Crne smrti \u2013 razorne epidemije kuge koja je u 14. stolje\u0107u poharala Europu, odnose\u0107i \u017eivote desetaka milijuna ljudi. Ni Dubrova\u010dka Republika nije ostala po\u0161te\u0111ena \u2013epidemija je u kratkom vremenu odnijela oko 2500 \u017eivota, potaknuv\u0161i gradske vlasti na reakciju. Godine 1377.<\/b>, mnogo prije nego \u0161to je ostatak Europe shvatio va\u017enost kontrole \u0161irenja bolesti, Veliko vije\u0107e Republike donosi zakon o obveznoj karanteni<\/b> \u2013 prvi takav dokument u povijesti.<\/p>\n<\/div>\n\t\n<\/div>[vc_empty_space height=”40px”][vc_single_image image=”5669720″ img_size=”medium”][vc_empty_space height=”10px”][vc_single_image image=”5669718″ img_size=”large”]

\n\n\t
\n

Putnici i trgovci koji su dolazili u Dubrova\u010dku Republiku morali su provesti odre\u0111eno vrijeme u izolaciji, najprije 30, a kasnije 40 dana \u2013 \u010dime je nastao i sam pojam karentene (tal. quaranta giorni \u010detrdeset dana<\/i>). Karantena je isprva bila u Cavtatu, na otocima Mrkanu, Bobari, Supetru i Mljetu, na Dan\u010dama, na Lokrumu te na Plo\u010dama, u drvenim zgradama pa \u010dak i na otvorenom. Oprezna Dubrova\u010dka Republika dugo je odga\u0111ala podizanje stalne kamene karantenske konstrukcije iz opravdanog straha kako bi takva gra\u0111evina mogla poslu\u017eiti neprijateljima kao utvrda iz koje bi se mogao napasti grad. Me\u0111utim, potreba za institucijom koja bi osiguravala protok ljudi i roba, istodobno \u0161tite\u0107i gra\u0111ane od bolesti je prevladala te 1590. dubrova\u010dki Senat donosi odluku o izgradnji karantenskog kompleksa na Plo\u010dama. Lokacija nije odabrana slu\u010dajno \u2013 u blizini luke, ali dovoljno udaljena od sredi\u0161ta grada, te na raskri\u017eju trgova\u010dkih putova koji su Dubrovnik povezivali s Osmanskim Carstvom i Dalekim Istokom.<\/p>\n<\/div>\n\t\n<\/div>[vc_empty_space height=”10px”][vc_single_image image=”5669723″ img_size=”full”][vc_empty_space height=”10px”]

\n\n\t
\n

Gradnja Lazareta trajala je od 1627. do 1647.<\/b>, a rezultat je bio iznimno funkcionalan, ali i arhitektonski impresivan sustav prostora namijenjen kontroli ulaska ljudi i dobara u grad.<\/p>\n

Kompleks se sastoji od deset la\u0111a<\/b> (kameno zidane zgrade s trijemovima), pet unutarnjih dvori\u0161ta<\/b> (tzv. bad\u017eafera<\/i>) i dvije stra\u017earnice<\/b>. Sustav je bio strogo organiziran i pa\u017eljivo osmi\u0161ljen kako bi se osigurao nadzor i izolacija bez gubitka dostojanstva putnika. Putnici su boravili u zasebnim prostorijama s malim terasama, a njihova roba, \u010desto dragocjena i egzoti\u010dna, rasku\u017eivala se u trijemovima i dvori\u0161tima.<\/p>\n<\/div>\n\t\n<\/div>[vc_empty_space height=”10px”][vc_single_image image=”5669722″ img_size=”full” alignment=”center”][vc_empty_space height=”10px”]

\n\n\t
\n

Lazareti nisu bili mjesto kazne, ve\u0107 mjesto prevencije, za\u0161tite i trgovine<\/b>. Cijelim sustavom upravljao je kapetan Lazareta, uz podr\u0161ku stalne stra\u017ee, a dodatni vojnici pozivali su se po potrebi. Kroz njih su prolazili trgovci iz okolice i dalekih zemalja: Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Albanije, Gr\u010dke, Turske, sjeverne Afrike, a donosili su vunu, svilu, ko\u017eu, ulje, su\u0161enu ribu i vo\u0107e. S njima su putovali sve\u0107enici raznih vjeroispovijesti, islamski mistici \u2013 dervi\u0161i, pa i osmanski emini, slu\u017ebenici koji su prikupljali carinu i djelovali poput diplomatskih predstavnika, a prostor je odisao jezi\u010dnom, vjerskom i kulturnom raznoliko\u0161\u0107u.<\/p>\n<\/div>\n\t\n<\/div>[vc_empty_space height=”10px”]

\n\n\t
\n

Lazareti su aktivno slu\u017eili svojoj izvornoj svrsi sve do kraja 19. stolje\u0107a, to\u010dnije do 1874.<\/b>, kada moderna medicina i napredak u razumijevanju zaraza \u010dine karantene manje potrebnima. U desetlje\u0107ima nakon toga, kompleks je kori\u0161ten za razne svrhe \u2013 od skladi\u0161ta do tr\u017enice. Tek 1970-ih godina ponovno se budi svijest o povijesnom i kulturnom zna\u010daju Lazareta. Kroz godine, kompleks se obnavlja i postupno vra\u0107a svom dostojanstvu. Zahvaljuju\u0107i svojoj iznimnoj povijesnoj va\u017enosti i o\u010duvanosti, Lazareti su 1994. godine uvr\u0161teni na UNESCO-ov Popis svjetske ba\u0161tine<\/b> kao dio obrambenog sustava Dubrovnika. Zavr\u0161na faza obnove realizirana je uz potporu Europske unije.<\/p>\n<\/div>\n\t\n<\/div>[vc_empty_space height=”10px”][vc_gallery type=”image_grid” images=”5669738,5669736,5669737,5669756″ img_size=”medium”]

\n\n\t
\n

Izvor: Zavod za obnovu Dubrovnik<\/i><\/span><\/p>\n<\/div>\n\t\n<\/div>[vc_empty_space height=”10px”]

\n\n\t
\n

Danas su Lazareti kulturni i kreativni centar<\/b>, dom folklornim, umjetni\u010dkim i dru\u0161tvenim organizacijama. Prostor \u017eivi kao mjesto doga\u0111anja, susreta i stvaranja, ali istovremeno ostaje sna\u017ean simbol dubrova\u010dke mudrosti \u2013 spoj zdravlja, trgovine i humanizma.<\/p>\n<\/div>\n\t\n<\/div>[vc_empty_space height=”10px”]