U organizaciji Dubrovačke baštine d.o.o. u 4. lađi Lazareta, u četvrtak, 26. siječnja otvorila se izložba „Braća po oružju“ autora Boruta Križa i Hrvoja Potrebice. Izložba je nastala u suradnji Dolenjskog muzeja iz Novog Mesta u Sloveniji, Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Izložba „Braća po oružju“ prikazuje dva ratnička groba iz kaptolske i dolenjske skupine starijeg željeznog doba. Iako se te skupine po mnogo čemu razlikuju, prvenstveno po grobnom ritualu, u materijalnoj kulturi zajednica iz Kaptola i Novog mesta nalazimo i mnogo tragova međusobnih kontakata. Komunikaciju i razmjenu između takvih geografski udaljenih i kulturno različitih skupina omogućavale su uske veze između njihovih elita. Čini se da je ideologija tih elita koja se odražava na njihovoj nošnji i oružju bila na određenoj razini univerzalna na golemom prostoru što je omogućilo stvaranje dalekosežnih komunikacijskih mreža u kojima upravo ova dva središta zauzimaju izuzetno važno mjesto. Upravo su dva ratnika prikazana na Izložbi izvrstan primjer onih veza koje su činile kulturno tkivo kontinentalne Europe u Homerovo doba 8. stoljeća prije Krista. To je ujedno razlog zbog kojega su autori izložbu nazvali „Braća po oružju“.

Novo Mesto je jedan od najvažnijih centara starijeg željeznog doba na jugoistočnoalpskom prostoru s utvrđenim visinskim naseljem (gradinom), koje omeđuje veće naseobinsko područje s pećima za taljenje željezne rude te s brojnim grobljima pod grobnim humcima -tumulima. Među do sada istraženih 1350 stariježeljeznodobnih kosturnih grobova, nalazilo se i 20 bogato opremljenih kneževskih grobova. Na Kapiteljskoj njivi, koja je najveće groblje smješteno tik uz utvrđeno naselje, postoji kontinuitet pokopavanja tijekom cijelog prvog tisućljeća pr. Kr. od kasnog brončanog doba te tijekom starijeg i mlađeg željeznog doba. Groblje s 350 kasnobrončanodobnih te 750 mlađeželjeznodobnih paljevinskih grobova te sa 70 tumula i 1200 kosturnih stariježljeznodobnih grobova jedno je od najvećih europskih nekropola.

Na izložbi ćemo se upoznati s iznimno vrijednim predmetima nađenima u jednom od kneževskih grobova na Kapiteljskoj njivi. Pokojniku starom između 20 i 40 godina u grob su priložili tri posude od keramike, dvije željezne sulice, dvije sjekire – brončanu i željeznu, dvije brončane igle, željezni nož, pojas s dva brončana utega, željezne žvale od jahaćeg konja te zdjelastu kacigu i željezni zakrivljeni mač – mahairu u drvenim broncom okovanim koricama. Prestižni grobni prilozi, među kojima se najviše ističu kaciga i zakrivljen  mač, pokopanog u prvim desetljećima 7. stoljeća pr. Kr. definiraju kao jednog od prvih knezova u Novom Mestu, koji je bio dio vrha halštatske elite, koja je vodila i  usmjeravala europsko društvo starijeg željeznog doba.

Požeška kotlina je veoma zatvorena dolina okružena s pet gora i samo jednim prirodnim izlazom prema jugu. Kroz cijelu prapovijest bila je izuzetna mikroregionalna cjelina s izuzetno važnim i atraktivnim nalazištima, a posebno tijekom željeznog doba. Središnje i najpoznatije nalazište je svakako Kaptol. Riječ je kompleksnom nalazištu koje se sastoji od utvrđenog naselja i dvije nekropole. Na južnoj nekropoli pod imenom Čemernica uočeno je i istraženo 14 tumula, a upravo se na Čemernici nalazi tumul 10 koji predstavljamo na ovoj izložbi.

Tumul 10 je prvi puta istraživan 1975. godine u pokušaju da se obnove istraživanja u Kaptolu. Istražena je jedna četvrtina tumula i tom prilikom su pronađene četiri posude – među njima i lonac s bikovskim protomama. Sustavno istraživanje koje je provedeno 2007. godine otkrilo je pravokutnu grobnu komoru koja je bila načinjena od drveta i obzidana kamenom. Na sjeverozapadnoj strani bio je mali dromos dužine oko 1 m također obzidan kamenom. Unutar komore pronađeno je još osam keramičkih posuda koje s već pronađenim čine izuzetan komplet. Među metalnim nalazima ističe se komplet naoružanja koji se sastojao od dva željezna koplja, željezne sjekire s ručicama i brončane sjekire sa zaliscima koja je označena geometrijskim znakom. Spomenuti komplet je vjerojatno bio u umotan u tkaninu i položen u kut grobne komore, a zavežljaj je bio učvršćen s dvije brončane višeglave igle. U grobu su pronađeni i željezni nožići i željezna perla koji su vjerojatno bili dio organskog pojasa.

Istraživanja koja su tek počela na naselju donijela su neočekivane rezultate o intenzivnom životu koji je trajao gotovo dva stoljeća nakon prestanka gradnje tumula, a geofizikalna istraživanja sugeriraju gotovo urbanu strukturu gusto naseljenog i visoko organiziranog prostora.

Izložba će biti otvorena do 15. ožujka, a može se posjetiti radnim danom od 9 do 16 sati i subotom od 9 do 12 sati.