Scroll to top
en hr

LJETNE RADIONICE ZA STUDENTE POVIJESTI

24, kolovoz, 2022

10:00

Lazareti, ljetnikovac Petra Sorkočevića

Edukacija

U organizaciji Dubrovačke baštine i Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i ove godine su tijekom srpnja i kolovoza održane ljetne radionice za studente povijesti, s ciljem približavanja studenata znanstveno-istraživačkim temama profesionalnih dubrovačkih povjesničara. Pohađali su ih dubrovački studenti povijesti sa sveučilišta u Zagrebu i Zadru (u rasponu od studenata druge godine do doktoranata): Matej Lisičić, Ante Matuško, Ivan Mrnarević, Orsat Mojaš, Ante Raguž, Milka Maria Varela i Orsat Vukas.

Dr. sc. Lovro Kunčević bio je mentor radionice “Virtualne povijesti: što bi bilo da se povijest dogodila drugačije?” koja je bila posvećena novoj i sve utjecajnijoj historiografskoj metodologiji tzv. virtualnih, alternativnih ili “što ako” povijesti. Radi se o misaonom eksperimentu u kojem se na racionalan i argumentiran način ispituju mogući scenariji po kojima se povijest mogla odviti drugačije nego što jest. Klasični primjeri su: što bi bilo sa zapadnom filozofijom i znanošću da je Sokrat kao mladić poginuo u bitci kod Delija; što bi bilo s reformacijom da je M. Luther spaljen na saboru u Wormsu 1521. godine; kako bi izgledali Europa i svijet danas da je Hitler nije napao SSSR 1941. godine? Polaznici su na radionici u Lazaretima predstavili vlastite scenarije virtualnih povijesti, uvelike vezane uz povijest Dubrovačke Republike, a potom se o njima diskutiralo.

U Zavodu za povijesne znanosti HAZU, u lođi ljetnikovca Petra Sorga, dr. sc. Relja Seferović obrađivao je s polaznicima tematiku bogatstva jezične baštine u srednjovjekovnom i ranom novovjekovnom Dubrovniku i Dubrovačkoj Republici kao polazišta za istraživanje sveukupne društvene, gospodarske i političke povijesti Dubrovnika. Studenti su imali priliku steći neposredni uvid u raznolikost vanjskopolitičkih izazova dubrovačke komune i kasnije Republike (međunarodni ugovori, povelje i pisma, usmeni istupi poslanika), društvenog života samog grada (položaj stranaca/profesionalaca: liječnika, učitelja, propovjednika, tajnika; rad javnih ustanova, osobito škole i crkvenih ustanova; razvitak klasične dubrovačke historiografije; neposredne reakcije nakon stradanja u Velikom potresu 1667) te prepoznati različitosti između Dubrovnika i sredina s kojima se formalno dijelila ista ili srodna jezična baština (balkansko zaleđe, obala, ali i gradovi Apeninskog poluotoka). Studenti su također dobili priliku za rane korake u latinskoj paleografiji, kao i za neposredan susret s rijetkim knjigama tiskanima u ranom 16. stoljeću.