U još jednom iz ciklusa predavanja kojima Dubrovačka baština u suradnji sa Zavodom za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku obilježava 750 godina dubrovačkog Statuta, dr. sc. Danko Zelić približio nam je urbanističke odredbe dubrovačkog Statuta.
Gradski statut i srednjovjekovna urbanistička cjelina Dubrovnika komplementarna su svjedočanstva opsega i važnosti promjena koje su se u zakonodavstvu i oblikovanju gradskog prostora odigrale tijekom 13. stoljeća. Posrijedi su, k tome, i karakteristični, slojeviti spomenici koje je nužno sagledavati u svjetlu višestoljetnog slijeda povijesnih okolnosti – onih koje su prethodile njihovom nastanku, onih u vremenu njihove kristalizacije i onih koje su im slijedile. Potonji, naknadni procesi, koliko god da su im mijenjali sadržaj, pa i smisao, nisu promijenili njihov srednjovjekovni oblik. Kao svojevrsni simboli uređenog urbanog života, i Statut i urbanistička cjelina Dubrovnika zbog toga su sve do danas, sedam i pol stoljeća od svoga postanka, sačuvali i svoje metaforičko, čak metafizičko značenje. U predavanju je prije svega bilo riječi o statutarnim propisima kojima je neposredno reguliran i dugoročno programiran prostorni okvir gradskog života.
313206558_471845838261467_5998824974515252038_n
313409858_471845821594802_2155659926015504929_n
313429507_471845898261461_6959991364169980414_n
