Dobar život je onaj kojeg dobro isplaniramo
Doživite svoje najljepše trenutke
Dubrovačka baština d.o.o. društvo je Grada Dubrovnika koje upravlja jednim od
najljepših povijesnih zdanja našeg kraja.
Povijesne činjenice o vrijednosti ovih zdanja govore same za sebe,
a mi ćemo ove vrijedne prostore približiti svim potencijalnim
korisnicima koji žele iznajmiti navedene prostore.
Kako bi John Lennon rekao:
'Život je ono što se događa
dok Vi pravite planove za život'
Prostor dubrovačkih Lazareta za komercijalne namjene nudi pet lađa s pripadajućim terasama, kao i plato poviše lađa.

Svi vaši eventi pretvorit će se u ljepotu
Vjenčanja, večere, kongresi, predavanja, prijemi, obljetnice, festivali…
…neki su od događaja za koje Dubrovačka baština svoje prostore iznajmljuje prema posebnim uvjetima korištenja i cjeniku.
Kaže se kako je dobar život onaj kojeg dobro isplaniramo, pa kako bi i sam John Lennon rekao ‘Život je ono što se događa dok Vi pravite planove za život’. Stoga isplanirajte svoje najljepše trenutke u jednim od najljepših prostora u Dubrovniku.
Događanja

Arheologija i zračne fotografije imaju dugu zajedničku povijest koja seže u početak 20. stoljeća kada su iz balona snimljene prve zračne fotografije Stonehengea i Rimskog foruma. S vremenom se razvila i posebna grana naše znanosti, zračna arheologija, koja se bavi proučavanjem tragova ljudske aktivnosti iz prošlosti u krajoliku. Fotografije snimljene iz zraka korištene su također za dokumentiranje i prezentaciju arheoloških nalazišta. Do nedavno su u tu svrhu korišteni baloni, ljestve, servisna vozila i druge platforme, ali razvojem novih tehnologija i komercijalizacijom bespilotnih letjelica postupak dokumentiranja lokaliteta je znatno ubrzan, a kvaliteta prezentacijskih fotografija je dobila novu dimenziju.
Bespilotne letjelice ili kolokvijalno dronovi imaju dugu povijest i širok spektar primjene, međutim tek u posljednjih desetak godina dolazi do njihovog ubrzanog razvoja i komercijalizacije. Posebno mjesto u širokom spektru različitih letjelica zauzimaju rotorne letjelice zbog mogućnosti lebdenja na mjestu od kojih je najpopularnija inačica svakako kvadkopter. U početku su letjelice zahtijevale i dodatnu opremu te je kamera za snimanje dolazila neovisno od samog drona, dok danas one dolaze s već integriranim kamerama u tzv. RTF (engl. Ready to fly) verzijama.
Dronovi su nam omogućili snimanje lokaliteta iz dotada nemogućih kuteva i pozicija, a sama činjenica da se radi o financijski realtivno jeftinom proizvodu pomogla je da s vremenom postanu sastavni dio alata u svim većim institucijama koja provode arheološka istraživanja. Time se u znatnoj mjeri povećao broj zračnih fotografija arheoloških lokaliteta.
Izložba “Arheologija iz zraka” postavljena je s ciljem prikazivanja nekih od najzanimljivijih i najatraktivnijih zračnih fotografija arheoloških lokaliteta s prostora Republike Hrvatske. Ova izložba fotografija odudara od klasičnih arheoloških izložaba i osnovni fokus stavljen je na fotografije, dok su podaci o arheološkom kontekstu svedeni na minimum.
Impressum
Organizatori izložbe: Arheološki muzej u Zagrebu, Dubrovačka baština d.o.o. , Dubrovački muzeji
Autori izložbe: Miroslav Vuković, Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu
Autori fotografija i voditelji istraživanja:
Ivan Alduk, Ana Azinović-Bebek, Jacqueline Balen, Giulia Boetto, Igor Borzić, Sébastien Bully, Josip Burmaz, Morana Čaušević Bully, Eva Buća, Lea Čataj, Martina Čelhar, Robert Čimin, Maja Čuka, Löic Damelet, Luka Drahotusky-Bruketa, Zoran Grbin, Maja Grgurić, Andrej Janeš, Tomislav Jerončić, Hrvoje Kalafatić, Vedran Katavić, Ida Koncani Uhač, Miroslav Katić, Domagoj Kristović, Saša Kovačević, Antonio Kovačević, Nela Kovačević Bokarica, Marin Kraljev, Dora Kušan Špalj, Dženi Los, Marin Mađerić, Hrvoje Manenica, Igor Miholjek, Ina Miloglav, Enzo Morović , Zlatan Novak, Dorica Nemeth-Ehrlich, Mate Parica, Silvana Petešić, Domagoj Perkić, Tajana Pleše, Hrvoje Potrebica, Dinko Radić, Irena Radić Rossi, Marta Rakvin, Antonio Ribić, Borko Rožanković, Petar Sekulić, Bartul Šiljeg, Krešimir Šobat, Jure Šućur, Dinko Tresić Pavičić, Ante Uglešić, Marko Uhač, Željko Ujčić, Josip Višnjić, Dalibor Vugrinec, Miroslav Vuković, Igor Zirojević
Koordinatori izložbe: Domagoj Perkić, Zrinka Lucianović
Postav izložbe: Ivan Troha, Pavo Miloslavić, Lukša Hilje
Prijevod na engleski: Ana Đukić
Grafičko oblikovanje: Srećko Škrinjarić
299651803_5266864733411954_1616685986014601593_n
299546921_5266864496745311_8957132906651569847_n
299481491_5266864220078672_3268461475502703539_n
299435336_5266864566745304_2254302213057970423_n
299359429_5266864283411999_6218039062247987027_n

Sunčani sat koncipiran je kao poetsko-glazbena večer koja priziva miris i rahlost Andaluzije spajajući poeziju Federica Garcie Lorce i skladatelja Marija Castelnuovo-Tedesca, točnije njegov Romancero Gitano u izvedbi Ansambla Antiphonus i glumaca Glorije Dubelj i Marka Capora. Ovo nesvakidašnje pop-up događanje specijalno kreirano za dubrovačku publiku u okruženju ljetnikovca Bunić-Kaboga, najava je posljednje ovogodišnje dramske premijere Dubrovačkih ljetnih igara, Lorcine Krvave svadbe. Riječ je o uglazbljenju sedam Lorcinih pjesama iz zbirke “Poema del cante jondo” u kojemu se kombinira klasičan zborski slog i vokalni izričaj s odabranim elementima flamenca, kao što su pojedine harmonijske progresije, melodijske ornamentacije ili karakteristični ritmovi.
Suncani-sat-Lorca-5
k_25783001_640

Mentori plesača, odreda zvučna i tražena imena iz svijeta plesa, Petra Ravbar, Dijana Jajčević, Valentina Walme, Gabriela Pilić i Andrea Granić s polaznicima su tijekom pet dana uvježbavali razne plesne stilove, a 14. kolovoza rezultat njihovog rada prezentiran je publici na završnoj produkciji na platou Lazareta.
298821527_459424059526400_5432810663914514515_n
lazareti-dance-invasion-2022-6
lazareti-dance-invasion-2022-9
lazareti-dance-invasion-2022-13
lazareti-dance-invasion-2022-18
lazareti-dance-invasion-naslovna

U bajkovitom prostoru ljetnikovca Bunić-Kaboga kazalište za djecu i mlade Mala scena održalo je u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara predstave “Priča o kotaču” s temom povijesti i važnosti izuma kotača i svima poznatu bajku “Kraljevna na zrnu graška”. Obje su predstave namijenjene djeci mlađoj od 2 godine.
Mala scena hrvatsko je kazalište za djecu i mlade. Misija im je djeci i mladima ponuditi kazališnu umjetnost kao sastavni dio njihova odrastanja, uspostaviti komunikaciju i povesti dijalog s publikom o temama koje ih zanimaju i zaokupljaju, postavljati pitanja, propitkivati svakodnevicu te slati poruke ohrabrenja i nade.
73dlji_mala_scena_-_kraljevna_na_zrnu_graska_1_0
73dlji_mala_scena_-_kraljevna_na_zrnu_graska_2_0
73dlji_mala_scena_-_kraljevna_na_zrnu_graska_18
73dlji_mala_scena_-_prica_o_kotacu_1
preuzmi
Prica-o-kotacu-3-scaled-2
Vikend-gostovanje-Male-scene-4-1200×559

293758894_10228130519671908_6538307681449370292_n
293986243_10228127357872865_8277549907973888854_n
294012792_10228127356552832_2500653312334416530_n
294510082_10228127358232874_1269460779830438493_n
294600250_10228127355352802_1217091240274774094_n

Renesansni vrt je projekt baziran na suvremenoj interpretaciji baštine. Izvodi se već tradicionalno ponedjeljcima od 18.7. do 8.8. u ljetnikovcu Bunić-Kaboga, reprezentativnom ladanjskom zdanju iz 16. stoljeća.
Ovoljetno izdanje simbolično je naslovljeno Amaryllis. Donosi nekonvencionalno koncipiran program kroz intermedijalnu izvedbu; koristeći žive glazbene izvedbe repertoara koji obuhvaća široki dijapazon od renesansnih pa sve do suvremenih autora, kao i arhivske materijale kojima se kroz audio-vizualni medij ocrtavaju protagonisti dubrovačkih salona prošlosti.
Polazeći od mitskog, svaka je izvedba ovog projekta umjetnička intervencija oživljavanja prostora u kojima se nekada odvijao bogati kulturni i društveni život, čime ljetnikovci i danas postaju zajedničko okupljalište lokalnog stanovništva i stranih gostiju.
Posjet ljetnikovcu Bunić-Kaboga i izvedbi Renesansnog vrta jedinstven je doživljaj i idealan bijeg od gradskih gužvi u drugačiji ambijent i ladanjski ugođaj, u kakvome su nekada uživala i dubrovačka vlastela.
Projekt osmišljava i izvodi udruga Sve ostalo je glazba uz potporu Zaklade Caboga Stiftung, Grada Dubrovnika, Turističke zajednice Grada Dubrovnika te u koprodukciji s Dubrovačkom baštinom.Izvođači: Marija Lešaja, sopran
Ines Ivanjek, flauta
Ivana Jelača, klavir i umjetničko vodstvo
Marojica Bijelić, vodstvo po ljetnikovcu
Organizator: Dubrovačka baština
Produkcija: Event Lab
renesansni-vrt4
renesansni-vrt_08082022_vlevi-3054
renesansni-vrt
foto-naslovna-velika