Scroll to top

en hr
© 2020, Dubrovačka Baština
All Rights Reserved.

Dobar život je onaj kojeg dobro isplaniramo

Doživite svoje najljepše trenutke

Dubrovačka baština d.o.o. društvo je Grada Dubrovnika koje upravlja jednim od
najljepših povijesnih zdanja našeg kraja.
Povijesne činjenice o vrijednosti ovih zdanja govore same za sebe,
a mi ćemo ove vrijedne prostore približiti svim potencijalnim
korisnicima koji žele iznajmiti navedene prostore.

Kako bi John Lennon rekao:

'Život je ono što se događa
dok Vi pravite planove za život'

Prostor dubrovačkih Lazareta za komercijalne namjene nudi pet lađa s pripadajućim terasama, kao i plato poviše lađa.

Svi vaši eventi pretvorit će se u ljepotu

Vjenčanja, večere, kongresi, predavanja, prijemi, obljetnice, festivali…

…neki su od događaja za koje Dubrovačka baština svoje prostore iznajmljuje prema posebnim uvjetima korištenja i cjeniku.  

Kaže se kako je dobar život onaj kojeg dobro isplaniramo, pa kako bi i sam John Lennon rekao ‘Život je ono što se događa dok Vi pravite planove za život’. Stoga isplanirajte svoje najljepše trenutke u jednim od najljepših prostora u Dubrovniku.

Događanja

KNJIŽEVNA VEČER S LAROM KOPRIVEC I ANTUNOM PENDOM

15, rujan, 2022
305927312_579167177047039_5786371790174656352_n

Književni klub u Lazaretima i Dubrovačka baština d.o.o. ugostili su u 4. lađi Lazareta mlade pjesnike na početku stvaralačkog puta – Laru Koprivec i Antuna Penda. Lara i Antun još su uvijek srednjoškolci, maturanti Biskupijske gimnazije Ruđera Boškovića, ali usprkos svojoj mladosti, zrelošću stihova i studioznošću stvaralačkog rada već iskazuju kvalitete formiranih pjesnika i s lakoćom mogu konkurirati etabliranim pjesnicima. Ljubitelji poezije i poznavatelji dubrovačke književne scene već su ih mogli čuti kako čitaju svoje snažne stihove kao gosti na raznim književnim večerima pa su Lara i Antun pomalo stekli status lokalnih književnih nada, a sada su po prvi put nastupili samostalno i kroz interpretaciju poezije i razgovor otkrili nam svoj originalni i nesvakidašnji poetski svijet.

Moderatorica književne večeri bila je Ivana Marinović.

CIKLUS PIANAFORAT/ MARIJA GRAZIO I STEFANI GRBIĆ

12, rujan, 2022
306273045_3280694812161872_2957085880020182215_n

U ciklusu Pianaforat koncertnog ciklusa glazbene radionice Sorgo nastupile su dvije dubrovačke pijanistice u sastavu piano dua-Marija Grazio i Stefani Grbić. Različitih generacija, ali povezane prvo profesorsko-učeničkom vezom, a potom i profesionalno, ovaj piano duo je proizvod dugogodišnje glazbene suradnje. Na programu su bila djela J.S..Bacha, F.Schuberta i F.Poulenca.

SVEČANA DODJELA DIPLOMA POLAZNICIMA PROGRAMA UDRUGE ZA PROMICANJE PRIRODNIH ZNANOSTI

31, kolovoz, 2022
udruga-za-promicanje-prirodnih-znanosti-dodjela-diploma-3

31. kolovoza 2022. Caboga Stiftung i Udruga za promicanje prirodnih znanosti organizirali su svečanost dodjele diploma budućim znanstvenicima, fizičarima, biolozima, kemičarima, liječnicima, polaznicima programa Udruge za promicanje prirodnih znanosti. Uz učenike kojima su dodijeljene diplome svečanosti su nazočili i bivši polaznici, a danas stipendisti Caboga Stiftunga koji je generalni pokrovitelj Udruge.

 

 

 

 

LJETNE RADIONICE ZA STUDENTE POVIJESTI

24, kolovoz, 2022
o_23177990_1024

U organizaciji Dubrovačke baštine i Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i ove godine su tijekom srpnja i kolovoza održane ljetne radionice za studente povijesti, s ciljem približavanja studenata znanstveno-istraživačkim temama profesionalnih dubrovačkih povjesničara. Pohađali su ih dubrovački studenti povijesti sa sveučilišta u Zagrebu i Zadru (u rasponu od studenata druge godine do doktoranata): Matej Lisičić, Ante Matuško, Ivan Mrnarević, Orsat Mojaš, Ante Raguž, Milka Maria Varela i Orsat Vukas.

Dr. sc. Lovro Kunčević bio je mentor radionice “Virtualne povijesti: što bi bilo da se povijest dogodila drugačije?” koja je bila posvećena novoj i sve utjecajnijoj historiografskoj metodologiji tzv. virtualnih, alternativnih ili “što ako” povijesti. Radi se o misaonom eksperimentu u kojem se na racionalan i argumentiran način ispituju mogući scenariji po kojima se povijest mogla odviti drugačije nego što jest. Klasični primjeri su: što bi bilo sa zapadnom filozofijom i znanošću da je Sokrat kao mladić poginuo u bitci kod Delija; što bi bilo s reformacijom da je M. Luther spaljen na saboru u Wormsu 1521. godine; kako bi izgledali Europa i svijet danas da je Hitler nije napao SSSR 1941. godine? Polaznici su na radionici u Lazaretima predstavili vlastite scenarije virtualnih povijesti, uvelike vezane uz povijest Dubrovačke Republike, a potom se o njima diskutiralo.

U Zavodu za povijesne znanosti HAZU, u lođi ljetnikovca Petra Sorga, dr. sc. Relja Seferović obrađivao je s polaznicima tematiku bogatstva jezične baštine u srednjovjekovnom i ranom novovjekovnom Dubrovniku i Dubrovačkoj Republici kao polazišta za istraživanje sveukupne društvene, gospodarske i političke povijesti Dubrovnika. Studenti su imali priliku steći neposredni uvid u raznolikost vanjskopolitičkih izazova dubrovačke komune i kasnije Republike (međunarodni ugovori, povelje i pisma, usmeni istupi poslanika), društvenog života samog grada (položaj stranaca/profesionalaca: liječnika, učitelja, propovjednika, tajnika; rad javnih ustanova, osobito škole i crkvenih ustanova; razvitak klasične dubrovačke historiografije; neposredne reakcije nakon stradanja u Velikom potresu 1667) te prepoznati različitosti između Dubrovnika i sredina s kojima se formalno dijelila ista ili srodna jezična baština (balkansko zaleđe, obala, ali i gradovi Apeninskog poluotoka). Studenti su također dobili priliku za rane korake u latinskoj paleografiji, kao i za neposredan susret s rijetkim knjigama tiskanima u ranom 16. stoljeću.

KONCERT MARKA PECOTIĆA PECA

24, kolovoz, 2022
301002923_563592131937877_8912118536260352909_n

Koncertom Marka Pecotića Peca zatvorena je manifestacija “Ljeto u Lazaretima”. Koncert je imao i humanitarni aspekt – dobrovoljni prilozi prikupljeni tijekom koncerta namijenjeni su Udruzi za Down sindrom Dubrovnik.

IZLOŽBA “ARHEOLOGIJA IZ ZRAKA”

18, kolovoz, 2022
299548371_5258939610871133_1928665538597424874_n

Arheologija i zračne fotografije imaju dugu zajedničku povijest koja seže u početak 20. stoljeća kada su iz balona snimljene prve zračne fotografije Stonehengea i Rimskog foruma. S vremenom se razvila i posebna grana naše znanosti, zračna arheologija, koja se bavi proučavanjem tragova ljudske aktivnosti iz prošlosti u krajoliku. Fotografije snimljene iz zraka korištene su također za dokumentiranje i prezentaciju arheoloških nalazišta. Do nedavno su u tu svrhu korišteni baloni, ljestve, servisna vozila i druge platforme, ali razvojem novih tehnologija i komercijalizacijom bespilotnih letjelica postupak dokumentiranja lokaliteta je znatno ubrzan, a kvaliteta prezentacijskih fotografija je dobila novu dimenziju.
Bespilotne letjelice ili kolokvijalno dronovi imaju dugu povijest i širok spektar primjene, međutim tek u posljednjih desetak godina dolazi do njihovog ubrzanog razvoja i komercijalizacije. Posebno mjesto u širokom spektru različitih letjelica zauzimaju rotorne letjelice zbog mogućnosti lebdenja na mjestu od kojih je najpopularnija inačica svakako kvadkopter. U početku su letjelice zahtijevale i dodatnu opremu te je kamera za snimanje dolazila neovisno od samog drona, dok danas one dolaze s već integriranim kamerama u tzv. RTF (engl. Ready to fly) verzijama.
Dronovi su nam omogućili snimanje lokaliteta iz dotada nemogućih kuteva i pozicija, a sama činjenica da se radi o financijski realtivno jeftinom proizvodu pomogla je da s vremenom postanu sastavni dio alata u svim većim institucijama koja provode arheološka istraživanja. Time se u znatnoj mjeri povećao broj zračnih fotografija arheoloških lokaliteta.
Izložba “Arheologija iz zraka” postavljena je s ciljem prikazivanja nekih od najzanimljivijih i najatraktivnijih zračnih fotografija arheoloških lokaliteta s prostora Republike Hrvatske. Ova izložba fotografija odudara od klasičnih arheoloških izložaba i osnovni fokus stavljen je na fotografije, dok su podaci o arheološkom kontekstu svedeni na minimum.
Impressum
Organizatori izložbe: Arheološki muzej u Zagrebu, Dubrovačka baština d.o.o. , Dubrovački muzeji
Autori izložbe: Miroslav Vuković, Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu
Autori fotografija i voditelji istraživanja:
Ivan Alduk, Ana Azinović-Bebek, Jacqueline Balen, Giulia Boetto, Igor Borzić, Sébastien Bully, Josip Burmaz, Morana Čaušević Bully, Eva Buća, Lea Čataj, Martina Čelhar, Robert Čimin, Maja Čuka, Löic Damelet, Luka Drahotusky-Bruketa, Zoran Grbin, Maja Grgurić, Andrej Janeš, Tomislav Jerončić, Hrvoje Kalafatić, Vedran Katavić, Ida Koncani Uhač, Miroslav Katić, Domagoj Kristović, Saša Kovačević, Antonio Kovačević, Nela Kovačević Bokarica, Marin Kraljev, Dora Kušan Špalj, Dženi Los, Marin Mađerić, Hrvoje Manenica, Igor Miholjek, Ina Miloglav, Enzo Morović , Zlatan Novak, Dorica Nemeth-Ehrlich, Mate Parica, Silvana Petešić, Domagoj Perkić, Tajana Pleše, Hrvoje Potrebica, Dinko Radić, Irena Radić Rossi, Marta Rakvin, Antonio Ribić, Borko Rožanković, Petar Sekulić, Bartul Šiljeg, Krešimir Šobat, Jure Šućur, Dinko Tresić Pavičić, Ante Uglešić, Marko Uhač, Željko Ujčić, Josip Višnjić, Dalibor Vugrinec, Miroslav Vuković, Igor Zirojević
Koordinatori izložbe: Domagoj Perkić, Zrinka Lucianović
Postav izložbe: Ivan Troha, Pavo Miloslavić, Lukša Hilje
Prijevod na engleski: Ana Đukić
Grafičko oblikovanje: Srećko Škrinjarić

Next »« Previous