Scroll to top
en hr

Dobar život je onaj kojeg dobro isplaniramo

Doživite svoje najljepše trenutke

Dubrovačka baština d.o.o. društvo je Grada Dubrovnika koje upravlja jednim od
najljepših povijesnih zdanja našeg kraja.
Povijesne činjenice o vrijednosti ovih zdanja govore same za sebe,
a mi ćemo ove vrijedne prostore približiti svim potencijalnim
korisnicima koji žele iznajmiti navedene prostore.

Kako bi John Lennon rekao:

'Život je ono što se događa
dok Vi pravite planove za život'

Prostor dubrovačkih Lazareta za komercijalne namjene nudi pet lađa s pripadajućim terasama, kao i plato poviše lađa.

Svi vaši eventi pretvorit će se u ljepotu

Vjenčanja, večere, kongresi, predavanja, prijemi, obljetnice, festivali…

…neki su od događaja za koje Dubrovačka baština svoje prostore iznajmljuje prema posebnim uvjetima korištenja i cjeniku.  

Kaže se kako je dobar život onaj kojeg dobro isplaniramo, pa kako bi i sam John Lennon rekao ‘Život je ono što se događa dok Vi pravite planove za život’. Stoga isplanirajte svoje najljepše trenutke u jednim od najljepših prostora u Dubrovniku.

Događanja

480961320_967444528701593_6856486868755043981_n

Pripovjedačica i autorica terapijskih priča Maja Punoš Rebić gostovala je po drugi put u Lazaretima, a ovaj put predstavila je dubrovačkoj publici svoju novu slikovnicu  „Priča o dva zmaja“ koja na djeci primjeren način govori o sve raširenijem problemu vršnjačkog nasilja među djecom vrtićke i mlađe školske dobi.  Uz pripovijedanje “Priče o dva zmaja”, nastup Maje Punoš Rebić uključio je učenje pjesmice, likovnu radionicu za djecu te edukativni razgovor s roditeljima.
U „Priči o dva zmaja“ doznajemo kako se osjećaju djeca koja doživljavaju nasilje, ali isto tako dobivamo uvid u unutarnji svijet djece koja čine nasilje nad drugima. Autorica slikovnice pomaže djeci da prepoznaju nepoželjne oblike ponašanja i usmjerava ih prema konstruktivnim načinima rješavanja sukoba. Jednako tako poučava ih na koji način trebaju potražiti pomoć odraslih kad sami ne uspiju riješiti probleme s vršnjacima, odnosno kad im ti problemi stvaraju patnju i tugu.
Maje Punoš Rebić naglašava: „Priča o dva zmaja“ dragocjena je pomoć roditeljima i odgojiteljima u razgovoru s djecom o toj teškoj temi. Svaka terapijska priča čudesno otvara djetetovu ranjivu dušu, oslobađa ga velikog pritiska, straha i srama jer ono shvaća da nije samo u svojem problemu. Čitajući i slušajući o problemima u kojima se može prepoznati, prateći kako ih likovi priče uspješno rješavaju, dijete stječe potrebnu hrabrost, snagu i samopouzdanje u suočavanju s teškim životnim situacijama. Dijete u sebi otkriva superjunaka koji može pomoći sebi i drugima”.
Nastupom Maje Punoš Rebić Dubrovačka baština obilježila je Svjetski dan pripovijedanja.
480702933_967506618695384_4300536066700013580_n

Predavanje Lucije Vuković, više kustosice Dubrovačkih muzeja: „Flora Jakšić i prvi atelijer u Lapadu i Gružu“ održano 19. ožujka u 19 h u Lazaretima, treće je predavanje iz ovogodišnjeg ciklusa predavanja „Mjesec žena u povijesti“ u organizaciji Dubrovačke baštine.
Dubrovačka amaterska slikarica Flora Jakšić (1856. – 1943.) izgradila je prvi atelijer u Dubrovniku, vlastiti prostor namijenjen umjetničkom stvaranju. Vlaho Bukovac (1855. – 1922.), jedan od naših najznačajnijih slikara, prepoznaje se kao idejni začetnik i projektant Florina doma, njene nove kuće s atelijerom koji će postati nezaobilazna točka u kulturnom pejzažu grada.
Lucija Vuković je na predavanju iščitala vrijednu korespondenciju dvoje umjetnika kao i korespondencija Flore Jakšić i žena iz obitelji Bukovac koja zrcali njihove čvrste prijateljske veze.
484056458_963339885778724_7841094165640826141_n

Vedran Mezei, dubrovački književnik, glazbenik, vodič koji vodi vrlo popularne ture o povijesti i zanimljivostima iz prošlosti i sadašnjosti naše regije održao je u Lazaretima za učenike osnovnih škola dva predavanja i radionice 13. i 15. ožujka.
Ova su predavanja i radionice povezali proučavanje bogate povijesti i kulture Dubrovnika s vježbanjem izražajnosti, umijeća pripovijedanja i unaprjeđivanjem komunikacijskih vještina, a zasigurno su bili posebno zanimljivi mladim ljudima sa sklonošću za hrvatski jezik, povijest, strane jezike kao i onima koji se u budućnosti vide u nekoj od profesija vezanih uz turizam.
Vedran Mezei je na način prilagođen uzrastu polaznika pokazao kako prezentirati baštinu atraktivno i zadržavajući pažnju posjetitelja, a vještine koje su polaznici naučili mogu rabiti u svim vrstama komunikacije.
483526765_962657195846993_6554783883247084855_n

Drugo predavanje iz ciklusa “Mjesec žena u povijesti” održala je pijanistica Ivana Jelača, doktorandica na Orpheus Instituutu, KU Leuven, Belgija te osnivačica i kreativna voditeljica udruge Sve ostalo je glazba.
Krajem osamnaestog i početkom devetnaestog stoljeća čitav spektar glazbenih događanja i izvedbi, od onih posve intimnih i domaćih do onih otvorenih širem krugu publike, otkriva bogatu dubrovačku glazbenu kulturu koja je oduvijek bila u dosluhu s europskim kulturnim središtima. Budući da su se Dubrovkinje često školovale u inozemstvu, pratile su glazbene trendove, o čemu svjedoče sačuvane zbirke iz njihovih privatnih knjižnica.
Ovo izlaganje rasvijetlilo je ostavštinu žena koje su imale ključnu ulogu u salonima jer biti salonijerkom značilo je svojevrsnu karijeru, a ne samo razbibrigu za mnoge uspješne i vrlo talentirane glazbenice i skladateljice. Otvaranjem svojih domova, njegovale su specifične oblike zajedničkog kreativnog stvaranja i društvenih interakcija gdje su jednakost i interaktivnost bili preduvjeti za sudjelovanje. Saloni su bili ženska domena u kojoj su granice između javnog i privatnog s vremenom iščeznule.
Izlažući svoje kreativne procese i istraživanja, predavačica je preispitala potencijal različitih načina djelovanja dubrovačkih gospođa i salonijerki na „javnoj“ i „privatnoj“ glazbenoj i kulturnoj sceni u turbulentnim vremenima koncem 18. i početkom 19. stoljeća.
Za kraj večeri publika je pozvana u Ivanin pop-up salon u jednoj od susjednih lađa Lazareta gdje je uživala u nadahnutoj izvedbi prigodne salonske skladbe s početka 19. stoljeća: L’Orage Ferdinanda Carullija , izvorno za solo gitaru i recitaciju, nastaloj na Metastasijevoj kantati La Tempesta.
482084600_957965776316135_6319965715922596360_n

Dubrovačka baština već treću godinu za redom ciklusom predavanja obilježava ožujak kao mjesec žena u povijesti.
Prvo ovogodišnje predavanje „Zagonetka vještičjeg leta: Putovanja, sabati i magične biljke“ održala je Marija Milovac, istraživačica povijesti, pripovjedačica i turistički vodič.
Marija Milovac uvela nas je u mistični svijet vještica – svijet na razmeđu folklornih vjerovanja i pravnih progona, između hereze i ekstaze, između mita i zbilje. Kroz povijest nastanka mita o vještici, s posebnim osvrtom na dubrovačke procese i lokalna narodna vjerovanja, otkrili smo priče o vještičjem letu, sabatima, tajnama biljaka i susretima s nadnaravnim bićima i doznali tko su bile vještice – moćne čarobnice koje su znale tajne prirode ili žene čije su sudbine oblikovali strah i optužbe.
465125406_896084895837557_7566440739698838889_n

Dr. sc. Rina Kralj-Brassard održala je u Lazaretima predavanje pod naslovom „Misericordia: Mala arhivska serija za velike priče o ˝malim˝ ljudima“. Arhivska serija Misericordia sadrži administrativne spise Hospitala milosrđa, dubrovačkog državnog nahodišta, od kraja 16. pa do početka 19. stoljeća. U izlaganju je predstavila najznačajnije spise te serije i pokazala kako su poslužili za rekonstrukciju rada nahodišta i oblikovanje životopisa štićenika. Temeljem dosad provedenih istraživanja ukazala je i na dodatni istraživački potencijal koje nudi arhivska građa sačuvana u seriji Misericordia.
Ovim je predavanjem zaključen ciklus „JEDINSTVENE PRIČE IZ ARHIVA REPUBLIKE“ kojim se Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Dubrovačka baština pridružuju proslavi uvrštenja arhivskih fondova iz razdoblja Dubrovačke Republike na UNESCO-vu listu „Sjećanje svijeta“ i „Godine UNESCO-ve svjetske baštine“ u Dubrovniku. Predavanje je dio projekta „Pluralitet aktera u Dubrovačkoj Republici: politika i društvo, institucije i praksa (PLURACTA) IP-2022-10-4560“